Baza do sada postavljenih pitanja

Ovdje možete pronaći pitanja koja su do sada anonimno postavili vaši kolege studenti. Ukoliko niste našli odgovarajući odgovor problem koji vas muči slobodno postavite novo pitanje.

Ovisnost – alkohol i cigarete moj najomiljeniji neprijatelj (3)

U mladih osoba se često tijekom večernjih izlazaka viđa fenomen poznat kao „binge drinking“ koji označava konzumaciju više od 4 pića (žene), odnosno 5 pića (muškarci) u jednoj večeri i smatra se prekomjernom konzumacijom alkohola.

Nakon 5-6 popijenih alkoholnih pića, odnosno kod koncentracije alkohola u krvi od 0,5 –1,5 g/L nastaje PRIPITO STANJE u kojem se javlja nekritičnost i precjenjivanje vlastitih sposobnosti.

Nakon 6-8 popijenih alkoholnih pića, odnosno kod koncentracije alkohola u krvi od 1,5 – 2,5 g/L nastaje PIJANO STANJE u kojem nestaje samokritičnost i kontrola, javlja se prostorna dezorijentiranost te su mogući povremeni gubici svijesti, vrtoglavica i povraćanje

Prekomjerna konzumacija alkohola predstavlja rizik za razvoj ovisnosti o alkoholu, odnosno alkoholizma.

CAGE upitnik – test za samoprocjenu pijenja, odnosno pijete li previše

  • C (cut) – jeste li ikada osjetili da biste trebali smanjiti pijenje?
  • A (annoyed) – jesu li vam drugi „išli na živce“ kritiziranjem vašeg pijenja?
  • G (guilty) – jeste li se ikada osjećali krivim radi pijenja alkohola?
  • E (eye-opener) – jeste li ikada osjećali da vam piće treba odmah ujutro „za smirenje“ ili za prekinuti dosadu?

Ukoliko odgovorite „DA“ na 2 ili više pitanja, predlaže se konzultacija s liječnikom budući kako postoji veliki rizik za alkoholizam. U adolescenata i mladih učestalost alkoholizma je niska, međutim navike pijenja u toj dobi mogu prijeći u naviku prekomjerne konzumacije i razvoja alkoholizma u mlađoj odrasloj dobi i teško oštetiti zdravlje.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ovisnici o alkoholu su „oni neumjereni konzumanti čija je ovisnost o alkoholu poprimila takav stupanj da se pojavljuju mentalne poteškoće ili poteškoće u tjelesnom i duševnom zdravlju, u međuljudskim odnosima, te poteškoće u normalnim društvenim i ekonomskim aktivnostima, ili oni kod kojih su očiti simptomi koji napreduju prema tom stupnju“.

Američki Nacionalni institut za zloupotrebu alkohola i alkoholizam (NIAAA – National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism)  definirao je pretjeranu konzumaciju alkohola na sljedeći način :

  • Odrasli muškarci mlađi od 65 g. – više od 4 jedinice pića dnevno ili 14 jedinica pića tjedno
  • Odrasle žene i muškarci stariji od 65 g. – više od 3 jedinica pića dnevno ili 7 jedinica pića tjedno

Jedinice  pića mogu se izračunati jednadžbom:

Postotak alkohola (%) x količina pića (ml)/1000 =  jedinice alkohola

  • 500 ml piva ima ~ 2 jedinice
  • 1 dl vina ima ~ 1.5 jedinice
  • 1 mjera žestokog pića ima ~ 1 jedinicu (ovisno o postotku alkohola)

Prekomjerna konzumacija alkohola može dovesti do razvoja alkoholizma, odnosno ovisnosti o alkoholnim pićima.

Alkoholizam  je bolest koja uključuje sljedeće simptome:

  • gubitak kontrole – nemogućnost prestanka pijenja
  • žudnja – snažna želja ili hitna potreba za pićem
  • fizička ovisnost – kod apstinencije od alkohola, javlja se sindrom ustezanja (znojenje, drhtanje, tjeskoba, mučnina…)
  • tolerancija – potreba za pijenjem sve većih količina alkohola da bi se postigao isti učinak kao i na početku
  • nastavak pijenja unatoč problemima nastalim u privatnom i profesionalnom životu
  • nastavak pijenja unatoč spoznaji o mogućim štetnim posljedicama

Pušenje cigareta  povećava rizik za razvoj niza bolesti, uključujući srčani infarkt, kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (kronični bronhitis) te karcinom bronha, pluća, usne šupljine, mokraćnog mjehura, gušterače i mnogih drugih organa. Također, i pasivna izloženost duhanskom dimu (pasivno pušenje) ostavlja štetne posljedice po zdravlje. Izloženost duhanu u dojenčadi povezana je s češćom pojavom sindroma iznenadne dojenačke smrti, a u male djece može potencirati učestaliji razvoj bronhitisa, upale pluća te akutne i kronične upale srednjeg uha. Pušenje utječe na plodnost u muškaraca, a u trudnica može dovesti do pobačaja ili prijevremenog porođaja.

Osnovni sastojak duhanskog dima je nikotin, koji dovodi do osjećaja ugode, ima stimulirajući učinak na mozak te stvara ovisnost. Međutim, u duhanskom dimu nalazimo oko 4000 drugih kemijskih sastojaka, od kojih su neki kancerogeni. Najpoznatiji kancerogen u duhanskom dimu je katran. Udisanjem duhanskog dima, ti sastojci se talože u plućima, ulaze u krvotok i šire se po tijelu.

Rani početak pušenja i veći broj popušenih cigareta povećava rizik za razvoj raka pluća i ostalih bolesti povezanih s pušenjem.

 

Za sve detaljne informacije molimo da se obratite vlastitom liječniku obiteljske ili školske medicine. Navedeni odgovori su informativnog karaktera i poticaj da se javite svom liječniku primarne zdravstvene zaštite za više informacija.