Početna stranica

Dobro došli na prvi javnozdravstveni portal namijenjen studentima u Republici Hrvatskoj i njihovom zdravlju!

Portal se realizira po pirncipu studenti za studente.

(klikom na sliku pitajte Andriju!)

Blog

Burnout sindrom – bolest današnjice?

„Burnout“ postaje sve prepoznatljiviji problem te sve više dobiva medijsku pažnju. Sve više ljudi izostaje s posla i ostalih obaveza zbog posljedica „burnouta“. Što je zapravo „burnout“? Je li to niz simptoma ili definirana bolest? Kako se studenti nose s ovim „sagorijevanjem“? Na mnogo pitanja još nemamo točan odgovor. Pojam „burnout“ je nastao 1970. godine …

Isprika

Zbog velikog broja pitanja i upita malo kasnimo sa odgovorima, sva pitanja će biti odgovorena, ispričavamo se zbog navedene situacije! Vijerno pratite portal i sigurno ćete uskoro naći svoj odgovor! Fotografija: pixabay.com

Utjecaj mobitela na zdravlje

Današnji život postao je gotovo  nezamisliv bez korištenja mobilnih telefona. U svijetu trenutno postoji oko 5 milijardi korisnika mobilnih telefona, a oko polovicu njih čine korisnici tzv. pametnih uređaja (Smartphone-a). Pametni telefoni postaju nezaobilazan dio svakodnevnog života te, na neki način predstavljaju i novi načina življenja modernog čovjeka 21. stoljeća.  Oni  danas više ne služe …

Baza do sada postavljenih pitanja

Ovdje možete pronaći pitanja koja su do sada anonimno postavili vaši kolege studenti. Ukoliko niste našli odgovarajući odgovor problem koji vas muči slobodno postavite novo pitanje.

Okoliš i zdravlje (2)

Simptomi prehlade i alergije su vrlo slični, no postoje određene razlike na koje ćemo nastojati uputiti. Bitno je napomenuti kako, ako sumnjate na alergiju u smislu da vam se slični simptomi pojavljuju svake godine u približno isto vrijeme, svakako bi trebalo napraviti alergotest. Za alergotest zaista nije bitno kada ga obavljate, tijekom sezone peludi ili izvan sezone peludi.

Liječenje alergije danas je najčešće putem lijekova, lijekovi se moraju piti točno propisanim načinom, najčešće se počinju piti prije same pojave sezone alergije kako simptomi uopće ne bi nastupili. Osim lijekova, moguće jest izbjegavanje lokacija sa velikom koncentracijom peludi u zraku, ispiranje alergena sa sluznice nosa pripravcima tipa fiziološke otopine ili morske vode (gotovi proizvodi u ljekarnama u obliku spreja) odlazak na druga mjesta gdje alergena ima u mnogo nižim koncentracijama. Također postoji mogućnost liječenja desenzibilizacijom, to je postupak u kojemu se daju male količine alergena kako bi se smanjila preosjetljivost na iste. Postupak vrlo često, nažalost, nije uspješan.

  • Činjenice i razlike između alergije i prehlade
    • Uz kihanje, začepljenost nosa i bolnosti grla, na prehladu upućuje još i kašalj kao i (često) povišena tjelesna temperatura
    • Ako simptomi traju duže od 10-tak dana vjerojatnije je da se radi o alergiji
    • Simptomi prehlade često nestaju nakon kraćeg vremena, dok simptomi alergije su dugotrajni i često se ne smiruju dok osoba ne primjeni lijekove, makne se iz podneblja u kojoj su prisutni alergeni ili prođe sezona određene peludi na koju je osoba alergična
    • Kao što smo već spomenuli, sezonalnost je karakteristična za alergiju, ako se slični simptomi pojavljuju svake godine u isto/slično vrijeme vjerojatno je da se radi o alergiji
    • Sluz koja se pojavljuje u nosu kod alergije je često vodenasta i prozirna, dok je kod prehlade ona žuto-zelene boje, navedeno nije karakterističan znak
    • Pozitivan nalaz alergološkog testa upućuje na alergiju
Kategorija: Okoliš i zdravlje

Azbest nije štetan sve dok ga se ne dira. Opasan je ako se reže, buši
ili na bilo koji način oštećuje te se može naći u slobodnom stanju
u zraku. Najčešće se kao kontaminirana područja smatraju radni
prostori i područja odlaganja azbesta.  Prema Pravilniku o graničnim
vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i biološkim
graničnim vrijednostima NN br. 13/09 i 75/13 ako je prisutno više od
0,1 vlakana koja se mogu udahnuti po mililitru zraka, izračunano kao
prosjek u bilo kojem neprekidnom vremenskom razdoblju od četiri sata
(odnosno polovica najviše zakonodavstvom dopuštene razine, što se
može izmjeriti preko neke od ovlaštenih firmi za mjerenje), potrebno
je hitno djelovati i sanirati postojeće stanje.

Kategorija: Okoliš i zdravlje

 

Za sve detaljne informacije molimo da se obratite vlastitom liječniku obiteljske ili školske medicine. Navedeni odgovori su informativnog karaktera i poticaj da se javite svom liječniku primarne zdravstvene zaštite za više informacija.

Postavi novo pitanje

Ukoliko u bazi do sada postavljenih pitanja niste našli pitanje koje vas zanima molimo da ispunite navedeni obrazac. Molimo vas da odberete kategoriju pitanja koje postavljate među ponuđenim kategorijama, ukoliko niste sigurni ili nema kategorije koje vas zanima označite kategoriju “ostalo”.

Odgovor će biti poslan na vašu e-mail adresu, ukoliko e-mail adresu upišete u navedeni obrazac (nije obavezna). Pitanje i odgovor bit će postavljeni na ovaj portal kako bi u budućnosti netko od kolega mogao naći odgovor na svoj problem, ali bez navođenja identiteta osobe koja je postavila pitanje.

 

O projektu

Vizija!

Kao Studentska sekcija za javno zdravstvo “Andrija Štampar” shvatili smo kako ne postoji niti jedan javnozdravstveni ili zdravstveni portal koji je namijenjen studentima te vodeći se principima akademika Štampara samo u okvirima 21. stoljeća odlučili smo zajedno sa svojim mentorima sa Škole narodnog zdravlja pokrenuti ovaj portal.

Kako je projekt “Pitaj Andriju!” zamišljen?

Odredili smo više kategorija unutar kojih se nalaze pitanja povezana sa studentskom zdravstvenom ili javnozdravstvenom problematikom. Kako svaki student bude postavljao pitanja – odgovori će se nadopunjavati po pojedinoj kategoriji. S vremenom će se baza pitanja povećavati po kategorijama, te će studenti moći naći sve relevantne i provjerene odgovore vezano za svoje probleme na jednom mjestu.

Princip projekta – studenti za studente

Pitanja postavljaju studenti – odgovore pišu studenti, ali naravno pod budnim okom  mentora Studentske sekcije za javno zdravstvo, zapravo znanstveno-nastavnog osoblja Škole narodnog zdravlja i drugih stučnjaka iz javnog zdravstva. Odgovori su infromativnog karatkera – pravno se ograđujemo  od njih te je naša preporuka uvijek da se javite svojem izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite ili svojem školskom liječniku.

Zašto Andrija?

Andrija Štampar je osoba čiji status i veličinu treba revitalizirati kod mladih ljudi na našem Sveučilištu. Kada kažete i osvijestite da je Andrija Štampar predsjedavao prvom skupštinom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja je sada jedna od najbitnijih sastavnica Ujedinjenih naroda i još k tome da je Andrija Štampar rođen u današnjoj Republici Hrvatskoj – nije li to uistinu nevjerovatno?? Andrija štampar, uz navedeno, bio je i rektor Sveučilišta u Zagrebu, dekan Medicinskog fakulteta i akademik.