Početna stranica

Dobro došli na prvi javnozdravstveni portal namijenjen studentima u Republici Hrvatskoj i njihovom zdravlju!

Portal se realizira po pirncipu studenti za studente.

(klikom na sliku pitajte Andriju!)

Blog

Burnout sindrom – bolest današnjice?

„Burnout“ postaje sve prepoznatljiviji problem te sve više dobiva medijsku pažnju. Sve više ljudi izostaje s posla i ostalih obaveza zbog posljedica „burnouta“. Što je zapravo „burnout“? Je li to niz simptoma ili definirana bolest? Kako se studenti nose s ovim „sagorijevanjem“? Na mnogo pitanja još nemamo točan odgovor. Pojam „burnout“ je nastao 1970. godine …

Isprika

Zbog velikog broja pitanja i upita malo kasnimo sa odgovorima, sva pitanja će biti odgovorena, ispričavamo se zbog navedene situacije! Vijerno pratite portal i sigurno ćete uskoro naći svoj odgovor! Fotografija: pixabay.com

Utjecaj mobitela na zdravlje

Današnji život postao je gotovo  nezamisliv bez korištenja mobilnih telefona. U svijetu trenutno postoji oko 5 milijardi korisnika mobilnih telefona, a oko polovicu njih čine korisnici tzv. pametnih uređaja (Smartphone-a). Pametni telefoni postaju nezaobilazan dio svakodnevnog života te, na neki način predstavljaju i novi načina življenja modernog čovjeka 21. stoljeća.  Oni  danas više ne služe …

Baza do sada postavljenih pitanja

Ovdje možete pronaći pitanja koja su do sada anonimno postavili vaši kolege studenti. Ukoliko niste našli odgovarajući odgovor problem koji vas muči slobodno postavite novo pitanje.

Borba s viškom/manjkom kilograma (4)

Uzorci mršavosti mogu biti višestruki. Mršavost kao takva može biti odluka pojedinca da želi izgledati mršavo. Mlađi ljudi koji ne žele biti mršavi i nikako se ne mogu udebljati svakako trebaju razmisliti o učestalom stresu kao uzroku mršavosti jer je stres vrlo često nespecifičan uzrok gubitaka kilograma.

Osim stresa, također uzroci mogu biti neredoviti i nepotpuni obroci, tzv. „obroci s nogu“. Stoga, svakako treba obratiti pažnju na važnost pravilne i potpune prehrane, uključujući vitamine i minerale.

Pojedini uzroci mršavosti vezani su uz bolesti probavnog sustava poput celijakije koja postaje sve učestalija pojava u zapadnom svijetu. Celijakija označava intoleranciju na glijadin, protein koji se nalazi u pšeničnim, raženim i ječmenim proizvodima te proizvodima od pira i vrlo je učestao u rafiniranim namirnicama. Svakako bi trebalo obaviti testiranje na intoleranciju. Također, ostale bolesti probavnog sustava poput ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti mogu uzrokovati mršavost. Zadnje dvije nabrojane bolesti pojavljuju se uz učestale proljevaste stolice.

Kod žena čest uzrok mršavosti je posljedica poremećaja hormona štitnjače kao što je hipertireoza koja može uzrokovati ubrzan metabolizam i samim time mršavost.

Svakako savjetujemo da se obratite svoj liječniku obiteljske medicine da se eventualno isključe određeni razlozi od gore navedenih, te eventualno uvedu potrebni vitamini i drugi suplementi u prehranu. I na kraju bi još napomenuli genetsku predispoziciju za mršavost kao i genetski uvjetovanu konstituciju pojedinaca.

Negativna slika vlastitog tijela i opterećenost hranom, neki su od znakova poremećaja iz spectra poremećaja hranjenja u koje se ubraja anoreksija, bulimija i kompulzivno prejedanje. Poremećaji hranjenja najčešće se javljaju u djetinjstvu ili u adolescenciji, mogu se javiti u oba spola, ali češće pogađaju djevojke. U takvih osoba značajno je narušeno samopouzdanje, javlja se gubitak osjećaja samokontrole, te sklonosti depresiji i  promjenama raspoloženja.

Za pomoć se u navedenom slučaju možete javiti svom obiteljskom liječniku, nadležnom školskom liječniku ili Službi za mentalno zdravlje županijskog zavoda za javno zdravstvo (u Zagrebu je to Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar) bez uputnice, uz prethodnu telefonsku predbilježbu, a više informacija možete naći na linkovima:

http://www.stampar.hr/hr/ocuvanje-mentalnog-zdravlja

http://www.centarbea.hr/sites/default/files/Edukativna%20bro%C5%A1ura.pdf

U Republici Hrvatskoj postoji i  centar za podršku osobama s poremećajima hranjenja – BEA (akronim od Bulimija, Ednos –nespecifični poremećaj hranjenja i Anoreksija)

Centar provodi preventivne programe u osnovnim i srednjim školama te organizira grupe podrške za mlađe i starije s poremećajima hranjenja, nutricionističku grupu i grupu za roditelje oboljelih od poremećaja hranjenja. Također, jednom mjesečno organiziraju se besplatne edukacije u vidu predavanja.

Kontakt savjetovališta:
Centar za poremećaje hranjenja BEA
Savjetovalište: Ribnjak 38, Zagreb
Radno vrijeme Savjetovališta prema prethodnom telefonskom dogovoru
Kontakt: info@centarbea.hr
Tel: 098 900 59 73

Body mass index (indeks tjelesne mase) ili BMI jedan je od najkorištenijh načina procjene uhranjenosti odraslih osoba. On je najviše povezan sa količinom prekomjernog masnog tkiva u ljudskom organizmu, uz navedeno ga je relativno jednostavno izračunati ili očitati iz tablica.

Kako se izračunama BMI?

Odnos tjelesne mase (kg) i kvarata visine (m).

BMI = kg/m2

Prema tablicama Svjetske zdravstvene organizacije za Europu sljedeći su rasponi nutritivnog statusa.

BMI Nutritivni status
< 18.5

Pothranjenost

18.5–24.9

Normalna tjelesna masa

25.0–29.9

Prekomjerna tjelesna masa

> 30.0

Pretilost

Koje su česte posljedice prekomjerne tjelesne težine i pretilosti?

Povišen indeks tjelesne mase rizični je čimbenik za mnoge bolesti poput:

  • bolesti kardiovaskularnog sustava (ponajviše bolesti srca i infarkti), koji su bili glavni uzroci smrtnosti u svijetu u 2012. godini
  • dijabetes, i to ponajviše dijabetes tip 2
  • bolesti muskuloskeletnog sustava (posebice osteoartritis – degenerativna bolest zglobova)
  • povišena incidencija tumora (tumori endometrija, dojke, jajnika, prostate, jetre, žučnog mjehura, bubrega i debelog crijeva)

Povećana tjelesna masa u djetinjstuv povezana je sa povećanom šansom pretilosti, smrti i onesposobljenosti u odrasloj dobi. Osim što povećana tjelesna masa povećava smrtnost u odrasloj dobi, u dječijoj dobi povećava rizik od porblema s disanjem, povećanom incidencijom fraktura, povišenog tlaka (hiptertenzije), ranih nakova kardiovaskularnih boleseti, moždanog udara i porblema na polju psihološkog zdravlja.

Također, prema Međunarodnoj klasifikaciji bolest, MKB-10, pod šifrom E66 stoji pretilost koja se definira kao bolest

Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija, MKB-10

 

Za sve detaljne informacije molimo da se obratite vlastitom liječniku obiteljske ili školske medicine. Navedeni odgovori su informativnog karaktera i poticaj da se javite svom liječniku primarne zdravstvene zaštite za više informacija.

Postavi novo pitanje

Ukoliko u bazi do sada postavljenih pitanja niste našli pitanje koje vas zanima molimo da ispunite navedeni obrazac. Molimo vas da odberete kategoriju pitanja koje postavljate među ponuđenim kategorijama, ukoliko niste sigurni ili nema kategorije koje vas zanima označite kategoriju “ostalo”.

Odgovor će biti poslan na vašu e-mail adresu, ukoliko e-mail adresu upišete u navedeni obrazac (nije obavezna). Pitanje i odgovor bit će postavljeni na ovaj portal kako bi u budućnosti netko od kolega mogao naći odgovor na svoj problem, ali bez navođenja identiteta osobe koja je postavila pitanje.

 

O projektu

Vizija!

Kao Studentska sekcija za javno zdravstvo “Andrija Štampar” shvatili smo kako ne postoji niti jedan javnozdravstveni ili zdravstveni portal koji je namijenjen studentima te vodeći se principima akademika Štampara samo u okvirima 21. stoljeća odlučili smo zajedno sa svojim mentorima sa Škole narodnog zdravlja pokrenuti ovaj portal.

Kako je projekt “Pitaj Andriju!” zamišljen?

Odredili smo više kategorija unutar kojih se nalaze pitanja povezana sa studentskom zdravstvenom ili javnozdravstvenom problematikom. Kako svaki student bude postavljao pitanja – odgovori će se nadopunjavati po pojedinoj kategoriji. S vremenom će se baza pitanja povećavati po kategorijama, te će studenti moći naći sve relevantne i provjerene odgovore vezano za svoje probleme na jednom mjestu.

Princip projekta – studenti za studente

Pitanja postavljaju studenti – odgovore pišu studenti, ali naravno pod budnim okom  mentora Studentske sekcije za javno zdravstvo, zapravo znanstveno-nastavnog osoblja Škole narodnog zdravlja i drugih stučnjaka iz javnog zdravstva. Odgovori su infromativnog karatkera – pravno se ograđujemo  od njih te je naša preporuka uvijek da se javite svojem izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite ili svojem školskom liječniku.

Zašto Andrija?

Andrija Štampar je osoba čiji status i veličinu treba revitalizirati kod mladih ljudi na našem Sveučilištu. Kada kažete i osvijestite da je Andrija Štampar predsjedavao prvom skupštinom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja je sada jedna od najbitnijih sastavnica Ujedinjenih naroda i još k tome da je Andrija Štampar rođen u današnjoj Republici Hrvatskoj – nije li to uistinu nevjerovatno?? Andrija štampar, uz navedeno, bio je i rektor Sveučilišta u Zagrebu, dekan Medicinskog fakulteta i akademik.