Početna stranica

Dobro došli na prvi javnozdravstveni portal namijenjen studentima u Republici Hrvatskoj i njihovom zdravlju!

Portal se realizira po pirncipu studenti za studente.

(klikom na sliku pitajte Andriju!)

Blog

Burnout sindrom – bolest današnjice?

„Burnout“ postaje sve prepoznatljiviji problem te sve više dobiva medijsku pažnju. Sve više ljudi izostaje s posla i ostalih obaveza zbog posljedica „burnouta“. Što je zapravo „burnout“? Je li to niz simptoma ili definirana bolest? Kako se studenti nose s ovim „sagorijevanjem“? Na mnogo pitanja još nemamo točan odgovor. Pojam „burnout“ je nastao 1970. godine …

Isprika

Zbog velikog broja pitanja i upita malo kasnimo s odgovorima, sva pitanja će biti odgovorena, ispričavamo se zbog navedene situacije! Vjerno pratite portal i sigurno ćete uskoro naći svoj odgovor! Fotografija: pixabay.com

Utjecaj mobitela na zdravlje

Današnji život postao je gotovo  nezamisliv bez korištenja mobilnih telefona. U svijetu trenutno postoji oko 5 milijardi korisnika mobilnih telefona, a oko polovicu njih čine korisnici tzv. pametnih uređaja (Smartphone-a). Pametni telefoni postaju nezaobilazan dio svakodnevnog života te, na neki način predstavljaju i novi načina življenja modernog čovjeka 21. stoljeća.  Oni  danas više ne služe …

Baza do sada postavljenih pitanja

Ovdje možete pronaći pitanja koja su do sada anonimno postavili vaši kolege studenti. Ukoliko niste našli odgovarajući odgovor problem koji vas muči slobodno postavite novo pitanje.

Ostalo (1)

Draga kolegice, nažalost ne znamo odgovor na navedeno pitanje, molimo vas da se javite Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta u Osijeku. Link slijedu u nastavku: http://wt.foozos.hr/.

Kategorija: Ostalo

Kome se obratiti – psihološka pomoć studenata (2)

Problemima mentalnog zdravlja u koje spada i anksioznost, bave se psiholozi, psihijatri i liječnici specijalisti školske i adolescentne medicine.
Psiholog je osoba koja je završila fakultet psihologije u trajanju od 5 godina, psihijatar je osoba koja je
završila fakultet medicine u trajanju 6 godina i specijalizaciju iz psihijatrije u trajanju 4-5 godina, a specijalist školske i adolescentne medicine je osoba koja je završila fakultet medicine u trajanju 6
godina i specijalizaciju iz školske i adolescentne medicine u trajanju od 4 godine. Često psiholozi, psihijatri i specijalisti školske i adolescentne medicine završe i edukaciju iz psihoterapije (npr.psihodinamske, kognitivno-bihevioralna, gestalt i slično). Razlika između psihologa i psihijatra jest u
prepisivanju lijekova, psihijatri su ovlašteni da određuju dijagnoze i prepisuju lijekove.

Postoji više opcija:
1. Možete se javiti svom nadležnom školskom liječniku koji Vam po potrebi može izdati uputnicu za
psihologa ili psihijatra
2. Možete se obratiti svom obiteljskom liječniku koji Vam po potrebi može dati uputnicu za psihologa
ili psihijatra
3. Možete se telefonski naručiti bez uputnice u neku od službi za mentalno zdravlje pri županijskim
zavodima za javno zdravstvo, kao što je Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog
zavoda za javno zdravstvo dr.Andrija Štampar (Zagreb)
4. Možete dogovoriti razgovor kod nekog od privatnih psihologa ili psihijatara.

Psiholozi i psihijatri međusobno surađuju, te će vas stoga nakon testiranja uputiti kod onog tko će provoditi terapiju u obliku savjetovanja, psihoterapije ili medikamentozne terapije. Svakako Vam savjetujemo da se javite Vašem obiteljskom ili školskom liječniku kako bi Vas po potrebio uputio dalje.

Izvori:
http://www.stampar.hr/sites/default/files/Aktualno/novosti/2018/raspored_rada_sk._ambulanti-24-
02-2018.pdf
http://www.stampar.hr/hr/ocuvanje-mentalnog- zdravlja

Depresija je bolest koja utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka. Kako bi se postavila dijagnoza depresije odnosno depresivne epizode, sljedeći simptomi trebaju trajati najmanje 2 tjedna: dugotrajna tuga, nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima i duševna bol.

Osim navedenih, često se javlja i manjak energije, promjene apetita (nedostatak apetita, ponekad i prejedanje), povećana potreba za snom ili nesanica, smanjena koncentracija, nemir, osjećaj bezvrijednosti, tjeskoba, zabrinutost…

Depresija može pogoditi svakoga, posebice nakon stresnog i traumatskog događaja poput smrti bliske osobe, gubitka posla ili prekida veze. Bitno je što ranije prepoznati znakove depresije jer se razgovorom s psihoterapeutom, odnosno uzimanjem antidepresivnih lijekova depresija vrlo uspješno liječi.

Ako se osjećaš bespomoćno i imaš dojam da nemaš podršku svoje okoline u nošenju s depresivnim osjećajima, uvijek se  možeš  javiti:

  • Svome obiteljskome liječniku / školskom liječniku
  • Psihologu ili drugom stručnjaku u školi
  • Hrabrom telefonu (116 111 ili savjet@hrabritelefon.hr)
  • Na Besplatni SOS telefon za depresivne i suicidalne osobe 0800 123 123 svakim radnim danom od10-22h, kao i putem e-maila na adresi pomoc@pomoc.hr.

 

Okoliš i zdravlje (2)

Simptomi prehlade i alergije su vrlo slični, no postoje određene razlike na koje ćemo nastojati uputiti. Bitno je napomenuti kako, ako sumnjate na alergiju u smislu da vam se slični simptomi pojavljuju svake godine u približno isto vrijeme, svakako bi trebalo napraviti alergotest. Za alergotest zaista nije bitno kada ga obavljate, tijekom sezone peludi ili izvan sezone peludi.

Liječenje alergije danas je najčešće putem lijekova, lijekovi se moraju piti točno propisanim načinom, najčešće se počinju piti prije same pojave sezone alergije kako simptomi uopće ne bi nastupili. Osim lijekova, moguće jest izbjegavanje lokacija sa velikom koncentracijom peludi u zraku, ispiranje alergena sa sluznice nosa pripravcima tipa fiziološke otopine ili morske vode (gotovi proizvodi u ljekarnama u obliku spreja) odlazak na druga mjesta gdje alergena ima u mnogo nižim koncentracijama. Također postoji mogućnost liječenja desenzibilizacijom, to je postupak u kojemu se daju male količine alergena kako bi se smanjila preosjetljivost na iste. Postupak vrlo često, nažalost, nije uspješan.

  • Činjenice i razlike između alergije i prehlade
    • Uz kihanje, začepljenost nosa i bolnosti grla, na prehladu upućuje još i kašalj kao i (često) povišena tjelesna temperatura
    • Ako simptomi traju duže od 10-tak dana vjerojatnije je da se radi o alergiji
    • Simptomi prehlade često nestaju nakon kraćeg vremena, dok simptomi alergije su dugotrajni i često se ne smiruju dok osoba ne primjeni lijekove, makne se iz podneblja u kojoj su prisutni alergeni ili prođe sezona određene peludi na koju je osoba alergična
    • Kao što smo već spomenuli, sezonalnost je karakteristična za alergiju, ako se slični simptomi pojavljuju svake godine u isto/slično vrijeme vjerojatno je da se radi o alergiji
    • Sluz koja se pojavljuje u nosu kod alergije je često vodenasta i prozirna, dok je kod prehlade ona žuto-zelene boje, navedeno nije karakterističan znak
    • Pozitivan nalaz alergološkog testa upućuje na alergiju
Kategorija: Okoliš i zdravlje

Azbest nije štetan sve dok ga se ne dira. Opasan je ako se reže, buši
ili na bilo koji način oštećuje te se može naći u slobodnom stanju
u zraku. Najčešće se kao kontaminirana područja smatraju radni
prostori i područja odlaganja azbesta.  Prema Pravilniku o graničnim
vrijednostima izloženosti opasnim tvarima pri radu i biološkim
graničnim vrijednostima NN br. 13/09 i 75/13 ako je prisutno više od
0,1 vlakana koja se mogu udahnuti po mililitru zraka, izračunano kao
prosjek u bilo kojem neprekidnom vremenskom razdoblju od četiri sata
(odnosno polovica najviše zakonodavstvom dopuštene razine, što se
može izmjeriti preko neke od ovlaštenih firmi za mjerenje), potrebno
je hitno djelovati i sanirati postojeće stanje.

Kategorija: Okoliš i zdravlje

Ovisnost – alkohol i cigarete moj najomiljeniji neprijatelj (3)

U mladih osoba se često tijekom večernjih izlazaka viđa fenomen poznat kao „binge drinking“ koji označava konzumaciju više od 4 pića (žene), odnosno 5 pića (muškarci) u jednoj večeri i smatra se prekomjernom konzumacijom alkohola.

Nakon 5-6 popijenih alkoholnih pića, odnosno kod koncentracije alkohola u krvi od 0,5 –1,5 g/L nastaje PRIPITO STANJE u kojem se javlja nekritičnost i precjenjivanje vlastitih sposobnosti.

Nakon 6-8 popijenih alkoholnih pića, odnosno kod koncentracije alkohola u krvi od 1,5 – 2,5 g/L nastaje PIJANO STANJE u kojem nestaje samokritičnost i kontrola, javlja se prostorna dezorijentiranost te su mogući povremeni gubici svijesti, vrtoglavica i povraćanje

Prekomjerna konzumacija alkohola predstavlja rizik za razvoj ovisnosti o alkoholu, odnosno alkoholizma.

CAGE upitnik – test za samoprocjenu pijenja, odnosno pijete li previše

  • C (cut) – jeste li ikada osjetili da biste trebali smanjiti pijenje?
  • A (annoyed) – jesu li vam drugi „išli na živce“ kritiziranjem vašeg pijenja?
  • G (guilty) – jeste li se ikada osjećali krivim radi pijenja alkohola?
  • E (eye-opener) – jeste li ikada osjećali da vam piće treba odmah ujutro „za smirenje“ ili za prekinuti dosadu?

Ukoliko odgovorite „DA“ na 2 ili više pitanja, predlaže se konzultacija s liječnikom budući kako postoji veliki rizik za alkoholizam. U adolescenata i mladih učestalost alkoholizma je niska, međutim navike pijenja u toj dobi mogu prijeći u naviku prekomjerne konzumacije i razvoja alkoholizma u mlađoj odrasloj dobi i teško oštetiti zdravlje.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ovisnici o alkoholu su „oni neumjereni konzumanti čija je ovisnost o alkoholu poprimila takav stupanj da se pojavljuju mentalne poteškoće ili poteškoće u tjelesnom i duševnom zdravlju, u međuljudskim odnosima, te poteškoće u normalnim društvenim i ekonomskim aktivnostima, ili oni kod kojih su očiti simptomi koji napreduju prema tom stupnju“.

Američki Nacionalni institut za zloupotrebu alkohola i alkoholizam (NIAAA – National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism)  definirao je pretjeranu konzumaciju alkohola na sljedeći način :

  • Odrasli muškarci mlađi od 65 g. – više od 4 jedinice pića dnevno ili 14 jedinica pića tjedno
  • Odrasle žene i muškarci stariji od 65 g. – više od 3 jedinica pića dnevno ili 7 jedinica pića tjedno

Jedinice  pića mogu se izračunati jednadžbom:

Postotak alkohola (%) x količina pića (ml)/1000 =  jedinice alkohola

  • 500 ml piva ima ~ 2 jedinice
  • 1 dl vina ima ~ 1.5 jedinice
  • 1 mjera žestokog pića ima ~ 1 jedinicu (ovisno o postotku alkohola)

Prekomjerna konzumacija alkohola može dovesti do razvoja alkoholizma, odnosno ovisnosti o alkoholnim pićima.

Alkoholizam  je bolest koja uključuje sljedeće simptome:

  • gubitak kontrole – nemogućnost prestanka pijenja
  • žudnja – snažna želja ili hitna potreba za pićem
  • fizička ovisnost – kod apstinencije od alkohola, javlja se sindrom ustezanja (znojenje, drhtanje, tjeskoba, mučnina…)
  • tolerancija – potreba za pijenjem sve većih količina alkohola da bi se postigao isti učinak kao i na početku
  • nastavak pijenja unatoč problemima nastalim u privatnom i profesionalnom životu
  • nastavak pijenja unatoč spoznaji o mogućim štetnim posljedicama

Pušenje cigareta  povećava rizik za razvoj niza bolesti, uključujući srčani infarkt, kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (kronični bronhitis) te karcinom bronha, pluća, usne šupljine, mokraćnog mjehura, gušterače i mnogih drugih organa. Također, i pasivna izloženost duhanskom dimu (pasivno pušenje) ostavlja štetne posljedice po zdravlje. Izloženost duhanu u dojenčadi povezana je s češćom pojavom sindroma iznenadne dojenačke smrti, a u male djece može potencirati učestaliji razvoj bronhitisa, upale pluća te akutne i kronične upale srednjeg uha. Pušenje utječe na plodnost u muškaraca, a u trudnica može dovesti do pobačaja ili prijevremenog porođaja.

Osnovni sastojak duhanskog dima je nikotin, koji dovodi do osjećaja ugode, ima stimulirajući učinak na mozak te stvara ovisnost. Međutim, u duhanskom dimu nalazimo oko 4000 drugih kemijskih sastojaka, od kojih su neki kancerogeni. Najpoznatiji kancerogen u duhanskom dimu je katran. Udisanjem duhanskog dima, ti sastojci se talože u plućima, ulaze u krvotok i šire se po tijelu.

Rani početak pušenja i veći broj popušenih cigareta povećava rizik za razvoj raka pluća i ostalih bolesti povezanih s pušenjem.

Zdravstvena zaštita studenata Sveučilišta u Zagrebu (3)

Doktora birate na godinu dana, a unutar tog razdoblja promijeniti ga možete samo iz određenih razloga kao što su preseljenje ili poremećaj međusobnih odnosa

Izabranog doktora (opće i dentalne medicine, ginekologa ili pedijatra) možete redovitim putem promijeniti nakon isteka godine dana od zadnjeg postupka izbora.

Unutar tog roka pravo na promjenu liječnika imate samo iz određenih razloga:

  • ako ste promijenili mjesto stanovanja
  • ako namjeravate izbivati dulje od tri mjeseca iz mjesta stanovanja
  • ako je vaš liječnik prestao s radom, promijenio sjedište ordinacije ili prestao biti ugovorni liječnik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO)
  • ako vaš izabrani liječnik u skrbi ima više pacijenata od propisanog maksimuma
  • ako je između vas i liječnika nastao poremećaj međusobnih odnosa koji onemogućuje daljnje liječenje.

Razlozi promjene

Razlog promjene trebate naznačiti u obrascu Izjava o izboru/promjeni izabranog doktora koju možete preuzeti u ordinaciji svog doktora.

Ako ste kao razlog naveli poremećaj međusobnih odnosa, valjanost vašeg zahtjeva za promjenu liječnika ispitat će posebno povjerenstvo. Članove povjerenstva u tom slučaju imenuje voditelj regionalnog ureda, odnosno područne službe HZZO-a u mjestu vašeg stanovanja.

Svaki liječnik obiteljske medicine ima u svom programu rada i telefonsko konzultiranje pacijenata. Tako da preporučamo da se probate telefonski konzultirati sa svojim liječnikom obiteljske medicne.

Osim navedenog, možete prebaciti svoj karton u mjesto dužeg boravišta, ako studirate na Sveučilištu u Zagrebu, možete prebaciti karton kod nekog od liječnika obiteljske medicine. Postupak je opisan pod odgovorom na pitanja na portalu.

I na kraju, možete se obratiti liječniku školske medicine koji će vas uputiti i savjetovati o daljnjem liječenju i postupcima koje morate izvršiti. Popis liječnika školske medicine možete naći na http://www.sczg.unizg.hr/media/uploads/smjestaj/2016/studenti_2016__1.pdf

Svakom fakultetu na Sveučilištu u Zagrebu dodijeljen je liječnik školske medicne koji je nadležan za sve studente na tom pojedinom fakultetu. Na prvoj godini studija svatko od studenata obavlja sistematski pregled kod navedenog nadležnog liječnika, osim toga studenti koji su u studentskim domovima moraju svake godine obaviti liječnički pregled.

Popis nadležnih liječnika školske medicine možete naći na navedenom linku: http://www.sczg.unizg.hr/media/uploads/smjestaj/2016/studenti_2016__1.pdf

Liječniku školske medicine uvijek se možete obratiti za bilo koji zdravstveni problem te će vas on uputiti i informirati o daljnjim postupcima.

Spolno i reproduktivno zdravlje (4)

Odgovor je vrlo jednostavan – apsolutno da! Napomenut ćemo u ostatku odgovora kako se virus HIV-a ne može prenijeti. Danas uz terapiju osobe koje su HIV pozitivne vrlo često imaju toliko malo virusa u krvi da ga moderni uređaji za dijagnostiku uopće ne mogu detektirati, tako da je prijenos od takvih osoba vrlo vrlo malo vjerojatan.

Kako se HIV ne može prenijeti?

  • Poljupcem
  • Grljenjem
  • Socijalnim kontaktom
  • Igranjem
  • Dijeljenjem obroka
  • Uporabom istog toaleta
  • Kupanjem u bazenu
  • Druženjem u sauni
  • Tuširanjem
  • Uporabom iste šalice

Kontracepcija podrazumijeva različite metode sprečavanja oplodnje i začeća. Prema načinu djelovanja
razlikujemo prirodne metode, metode barijere (mehanička i kemijska sredstva), hormonsku kontracepciju,
intrauterinu kontracepciju i kirurške metode.
Prije svega, važno je napomenuti da niti jedna vrsta kontracepcije nije sasvim pouzdana u 100% slučajeva.
Također, veći dio njih može nositi i neka neželjena djelovanja te nisu sve vrste sasvim jednostavne za
korištenje. Treba biti svjestan rizika, koji se može smanjiti pravilnom upotrebom, pridržavanjem uputa i
kontrolom od strane ginekologa.
Najsigurnije metode su intrauterini ulošci (IUD, spirale) te sterilizacija i implantati, ali ih struka kod nas ne
preporučuje za adolescente i mlade. Intrauterini ulošci mogu biti klasični i uz dodatak hormona. Prije
njihova postavljanja potrebno je obaviti ginekološki pregled, a postavlja ih ginekolog. Hormonska
kontracepcija može se provoditi u obliku tableta ili dugodjelujućih pripravaka poput injekcija, flastera i
implantata. Uzimanje hormonske kontracepcije u obliku tableta treba se pravilno provoditi, što znači
uzimati tabletu svaki dan u isto vrijeme kroz 21 dan, a potom napraviti pauzu od 7 dana, a zatim ponovno
početi uzimati tablete po istom principu. Uz to je obavezan ginekološki pregled i savjetovanje. Na tržištu
postoji čitav niz proizvoda s različitim omjerima hormona, a sam odabir ovisi o individualnim
specifičnostima korisnice. U pravilu se za adolescente i mlade preporučuju niskodozažni preparati.
Kondomi su pristupačna vrsta kontracepcije, koja u viskom postotku uz pravilno i redovito korištenje
sprječava nastanak trudnoće i prijenos spolno prenosivih bolesti. Za adolescente i mlade preporučuje se
dvojna metoda zaštite koja podrazumijeva kombinaciju hormonske oralne kontracepcije (tableta) i
kondoma.

Svakako vam savjetujemo da popričate s vašim ginekologom o optimalnoj vrsti kontracepcije za vas.

Izvori:
Šimunić V. i suradnici: Ginekologija, Zagreb 2001.
http://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/181468/9789241549158_eng.pdf?sequence=1
https://www.guttmacher.org/report/adding-it- meeting-contraceptive- needs-of- adolescents
http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs351/en/

Rizik za obolijevanje od spolo prenosivih boleseti (SPB) najveći je među osobama koji često mijenjaju partnere, koji rano stupaju u spolne odnose te među mladima. Zato je važno zaštiti se!

Zašto mladi? Mladi koji uzimaju droge i alkohol skloniji su pod utjecajem navedenih sredstava slučajno i neplanirano stupati u seksualne odnose s nepoznatima partnerima te su to vrlo često odnosi pri kojima se ne koristi nikakva zaštita.

Temeljni principi glede smanjivanja rizika, prijenosa i širenja vrijede za sve spolno prenosive bolesti. Potpunu sigurnost pruža jedino suzdržavanje od spolnih odnosa s nepoznatim osobama i te uzajamno vjerni odnos dviju nezaraženih osoba.

Djelotvornu zaštitu protiv spolno prenosivih infekcija, a i protiv neželjene trudnoće, pruža redovita uporaba kondoma. Sigurnost zaštite kondomom ovisi o njegovoj kakvoći i pravilnoj primjeni. Jedino kontracepcijsko sredstvo (sredstvo koje spriječava trudnoću), a da je ujedno i zaštita od SPB jest kondom. Kondom se mora koristiti doslijedno i pravilno, prema uputama za upotrebu koji se nalazi u svakom pakiranju. Bitno je napomenuti da kondome treba čuvati na suhom i hladnom mjestu, nikako u novčanicima, džepovima ili sl. jer može doći do oštećenja kondoma te do gubitaka njegovih svojstava.

Što je važno zapamtiti?

  • Potpunu sigurnost pruža jedino suzdržavanje od seksualnih odnosa s nepoznatim osobama
  • Samo u seksualnom odnosu dviju zdravih, nezaraženih osoba, nema rizika prenošenja i širenja infekcije.
  • Ako postoji sumnja o mogućoj zarazi potrebno je potražiti liječnika radi što ranijeg otkrivanja SPB i liječenja
  • Osoba zaražena od SPB vrlo često nema nikakve simptome.

Nezaštićeni spolni odnos rizik je za prijenos spolno prenosivih bolesti kao i rizik za nastanak
trudnoće. Što se tiče spolno prenosivih bolesti, anonimno, bez uputnice i besplatno moguće je
testirati se na HIV, Hepatitis B i C i sifilis u Savjetovalištu za HIV i spolno zdravlje
Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Isto Savjetovalište pruža mogućnost testiranja i na
ostale spolno prenosive bolesti – mikoplazmu, ureaplazmu, trihomonas, gonoreju, klamidiju i
HPV (samo žene) / uz uputnicu za dijagnostičku pretragu ili uz plaćanje. Uputnicu za
testiranje moguće je dobiti od liječnika obiteljske medicine. Više informacija o možete naći
na stranici:
https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje- zdravlja/savjetovaliste-za- hiv-spolno- zdravlje/
Osim toga, pregled možete obaviti i kod liječnika specijaliste za kožne i spolne bolesti
(dermatovenerologa), također uz uputnicu Vašeg obiteljskog ili nadležnog školskog liječnika.
U svrhu sprječavanja neželjene trudnoće metoda izbora u ovom slučaju je hitna kontracepcija
(tableta za dan poslije). Može se kupiti u ljekarni bez recepta, te se preporučuje uzeti je unutar 72
sata od nezaštićenog odnosa. Ono što je važno napomenuti jest da ovo nije metoda kontracepcije u
smislu dugoročnog i redovitog korištenja te bi se njena upotreba trebala svesti na minimum,
odnosno samo u hitnim situacijama kada su zakazale metode redovite kontracepcije (na primjer
puknuće kondoma). Mjesec dana nakon uzimanja hitne kontracepcije potrebno je napraviti
ginekološki pregled kako bi se isključila trudnoća, te je potrebno savjetovati se o metodama kontracepcije. Obratiti se možete na adresu Mirogojska 16, Zavod za javno zdravstvo dr.Andrija
Štampar, u sklopu kojeg postoji Savjetovalište za zaštitu reproduktivnog zdravlja mladih.
http://www.stampar.hr/hr/savjetovaliste-za- zastitu-reproduktivnoga- zdravlja-mladih

Borba s viškom/manjkom kilograma (4)

Uzorci mršavosti mogu biti višestruki. Mršavost kao takva može biti odluka pojedinca da želi izgledati mršavo. Mlađi ljudi koji ne žele biti mršavi i nikako se ne mogu udebljati svakako trebaju razmisliti o učestalom stresu kao uzroku mršavosti jer je stres vrlo često nespecifičan uzrok gubitaka kilograma.

Osim stresa, također uzroci mogu biti neredoviti i nepotpuni obroci, tzv. „obroci s nogu“. Stoga, svakako treba obratiti pažnju na važnost pravilne i potpune prehrane, uključujući vitamine i minerale.

Pojedini uzroci mršavosti vezani su uz bolesti probavnog sustava poput celijakije koja postaje sve učestalija pojava u zapadnom svijetu. Celijakija označava intoleranciju na glijadin, protein koji se nalazi u pšeničnim, raženim i ječmenim proizvodima te proizvodima od pira i vrlo je učestao u rafiniranim namirnicama. Svakako bi trebalo obaviti testiranje na intoleranciju. Također, ostale bolesti probavnog sustava poput ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti mogu uzrokovati mršavost. Zadnje dvije nabrojane bolesti pojavljuju se uz učestale proljevaste stolice.

Kod žena čest uzrok mršavosti je posljedica poremećaja hormona štitnjače kao što je hipertireoza koja može uzrokovati ubrzan metabolizam i samim time mršavost.

Svakako savjetujemo da se obratite svoj liječniku obiteljske medicine da se eventualno isključe određeni razlozi od gore navedenih, te eventualno uvedu potrebni vitamini i drugi suplementi u prehranu. I na kraju bi još napomenuli genetsku predispoziciju za mršavost kao i genetski uvjetovanu konstituciju pojedinaca.

Negativna slika vlastitog tijela i opterećenost hranom, neki su od znakova poremećaja iz spectra poremećaja hranjenja u koje se ubraja anoreksija, bulimija i kompulzivno prejedanje. Poremećaji hranjenja najčešće se javljaju u djetinjstvu ili u adolescenciji, mogu se javiti u oba spola, ali češće pogađaju djevojke. U takvih osoba značajno je narušeno samopouzdanje, javlja se gubitak osjećaja samokontrole, te sklonosti depresiji i  promjenama raspoloženja.

Za pomoć se u navedenom slučaju možete javiti svom obiteljskom liječniku, nadležnom školskom liječniku ili Službi za mentalno zdravlje županijskog zavoda za javno zdravstvo (u Zagrebu je to Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar) bez uputnice, uz prethodnu telefonsku predbilježbu, a više informacija možete naći na linkovima:

http://www.stampar.hr/hr/ocuvanje-mentalnog-zdravlja

http://www.centarbea.hr/sites/default/files/Edukativna%20bro%C5%A1ura.pdf

U Republici Hrvatskoj postoji i  centar za podršku osobama s poremećajima hranjenja – BEA (akronim od Bulimija, Ednos –nespecifični poremećaj hranjenja i Anoreksija)

Centar provodi preventivne programe u osnovnim i srednjim školama te organizira grupe podrške za mlađe i starije s poremećajima hranjenja, nutricionističku grupu i grupu za roditelje oboljelih od poremećaja hranjenja. Također, jednom mjesečno organiziraju se besplatne edukacije u vidu predavanja.

Kontakt savjetovališta:
Centar za poremećaje hranjenja BEA
Savjetovalište: Ribnjak 38, Zagreb
Radno vrijeme Savjetovališta prema prethodnom telefonskom dogovoru
Kontakt: info@centarbea.hr
Tel: 098 900 59 73

Body mass index (indeks tjelesne mase) ili BMI jedan je od najkorištenijh načina procjene uhranjenosti odraslih osoba. On je najviše povezan sa količinom prekomjernog masnog tkiva u ljudskom organizmu, uz navedeno ga je relativno jednostavno izračunati ili očitati iz tablica.

Kako se izračunama BMI?

Odnos tjelesne mase (kg) i kvarata visine (m).

BMI = kg/m2

Prema tablicama Svjetske zdravstvene organizacije za Europu sljedeći su rasponi nutritivnog statusa.

BMI Nutritivni status
< 18.5

Pothranjenost

18.5–24.9

Normalna tjelesna masa

25.0–29.9

Prekomjerna tjelesna masa

> 30.0

Pretilost

Koje su česte posljedice prekomjerne tjelesne težine i pretilosti?

Povišen indeks tjelesne mase rizični je čimbenik za mnoge bolesti poput:

  • bolesti kardiovaskularnog sustava (ponajviše bolesti srca i infarkti), koji su bili glavni uzroci smrtnosti u svijetu u 2012. godini
  • dijabetes, i to ponajviše dijabetes tip 2
  • bolesti muskuloskeletnog sustava (posebice osteoartritis – degenerativna bolest zglobova)
  • povišena incidencija tumora (tumori endometrija, dojke, jajnika, prostate, jetre, žučnog mjehura, bubrega i debelog crijeva)

Povećana tjelesna masa u djetinjstuv povezana je sa povećanom šansom pretilosti, smrti i onesposobljenosti u odrasloj dobi. Osim što povećana tjelesna masa povećava smrtnost u odrasloj dobi, u dječijoj dobi povećava rizik od porblema s disanjem, povećanom incidencijom fraktura, povišenog tlaka (hiptertenzije), ranih nakova kardiovaskularnih boleseti, moždanog udara i porblema na polju psihološkog zdravlja.

Također, prema Međunarodnoj klasifikaciji bolest, MKB-10, pod šifrom E66 stoji pretilost koja se definira kao bolest

Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija, MKB-10

 

Za sve detaljne informacije molimo da se obratite vlastitom liječniku obiteljske ili školske medicine. Navedeni odgovori su informativnog karaktera i poticaj da se javite svom liječniku primarne zdravstvene zaštite za više informacija.

Postavi novo pitanje

Ukoliko u bazi do sada postavljenih pitanja niste našli pitanje koje vas zanima molimo da ispunite navedeni obrazac. Molimo vas da odberete kategoriju pitanja koje postavljate među ponuđenim kategorijama, ukoliko niste sigurni ili nema kategorije koje vas zanima označite kategoriju “ostalo”.

Odgovor će biti poslan na vašu e-mail adresu, ukoliko e-mail adresu upišete u navedeni obrazac (nije obavezna). Pitanje i odgovor bit će postavljeni na ovaj portal kako bi u budućnosti netko od kolega mogao naći odgovor na svoj problem, ali bez navođenja identiteta osobe koja je postavila pitanje.

 

O projektu

Vizija!

Kao Studentska sekcija za javno zdravstvo “Andrija Štampar” shvatili smo kako ne postoji niti jedan javnozdravstveni ili zdravstveni portal koji je namijenjen studentima te vodeći se principima akademika Štampara samo u okvirima 21. stoljeća odlučili smo zajedno sa svojim mentorima sa Škole narodnog zdravlja pokrenuti ovaj portal.

Kako je projekt “Pitaj Andriju!” zamišljen?

Odredili smo više kategorija unutar kojih se nalaze pitanja povezana sa studentskom zdravstvenom ili javnozdravstvenom problematikom. Kako svaki student bude postavljao pitanja – odgovori će se nadopunjavati po pojedinoj kategoriji. S vremenom će se baza pitanja, po kategorijama, povećavati te će studenti na jednom mjestu moći naći sve relevantne i provjerene odgovore vezano za svoje probleme.

Princip projekta – studenti za studente

Pitanja postavljaju studenti – odgovore pišu studenti, ali naravno pod budnim okom  mentora Studentske sekcije za javno zdravstvo, zapravo znanstveno-nastavnog osoblja Škole narodnog zdravlja i drugih stučnjaka iz područja zdravstva. Odgovori su informativnog karaktera – pravno se ograđujemo  od njih te je naša preporuka uvijek da se javite svojem izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite ili svojem školskom liječniku.

Zašto Andrija?

Andrija Štampar je osoba čiji status i veličinu treba revitalizirati kod mladih ljudi na našem Sveučilištu. Kada kažete i osvijestite da je Andrija Štampar predsjedavao prvom skupštinom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja je sada jedna od najbitnijih sastavnica Ujedinjenih naroda i još k tome da je Andrija Štampar rođen u današnjoj Republici Hrvatskoj – nije li to uistinu nevjerovatno?? Andrija štampar, uz navedeno, bio je i rektor Sveučilišta u Zagrebu, dekan Medicinskog fakulteta i akademik.